Countdown to Human Rights Day
Meet the winners of the 2023 Human Rights Prize
SOURCE
Instituto de Linguistica, Argentina
TOTAL SPEAKERS
USAGE BY COUNTRY (OFFICIAL LANGUAGE)
Home Speakers: GuatemalaBACKGROUND
It belongs to the Mayan family, Quichean-Mamean group, and is spoken by over 1 million people including all varieties of K'iche'. See also Mayan.
Rumal che ri uchokonsab'exik ri ya'talik kab'anik, ri uq'atoj tzij q'atb'altzij, xuqe ri ja'maril pa ronojel we uwachulew, ruk'am uq'ab'ib'al, kuq'alajisaj ronojel uwach ri ya'talik chi pa junamam kaqab'an pa ri qak'aslemal qonojel.
Rumal che ri man qas ta eta'matalik, etzelam uwach xuq man k'amo'wan ta we kuq'alajisaj chqawach ronojel ri ya'talik kab'an pa we k'aslemal; xuqe' are wa' we no'jib'al b'anownaq k'ax chqech xuq oj tzaqownaq pa ri qak'aslemal, oj uxinom are chi na qonojel taj kaqechab'ej we utzil kariqitaj pa we uwachulew.
Rumal che ri sib'alaj rajawaxik chi ronojel wa' we ruk'a'm we kaya uch'ob'ik, kuk'a'xik, kachajix rumal jun q'atb'altzij, are chi na kojtzaq ta pa taq ri k'axk'olil.
Rumal che ri xuqe' nimalaj rajawaxik chi kak'oji' ch'ab'en ib' chkixo'l konojel taq ri tinamit ri keriqitaj pa we uwachulew.
Rumal che ri e tinamit pa we uwachulew kik'amo'wan kiq'alajisam pa ri nim raqanib'al wuj, ronojel uwach ri ya'talik kab'anik, xuqe ri ub'anatajik ucholajik uk'a'naq jun winaq. Chila' k'ut q'alajisam wi, chi junam ub'antajik junam reqele'n ri achi ruk' ri ixoq, xuqe' chila' q'alajisam wi, chi utz we kachomax pa junamam jas kab'anik xuqe' are chi pa junamam kawa'lij qawach, xuq kaqariq qa'utzwachil.
Rumal che ri e tinamit e tob'anelab' ruk' le e jumalaj nimalaj tinamit e nuk'maninaq pa we uwachulew, kib'im, kiq'alajisam chi kakichajij, kakilawachij, are chi ronojel we ya'talik kab'anik, utz we kak'amo'waxik, kaya uq'ij pa ronojel uwachulew, ma are k'u wa' katikowik chi man kakaetzelaj ta kib' ri winaq pa ri kik'aslemal.
Rumal che ri ronojel uwach we utzil y'atal chqech, nimalaj rajawaxik kaq'alajisaxik, xuq kab'an uchokonsab'exik jasa je ri kataqan wi.
Rumal k'u wa' ri uk'iyal winaq e chatal kumal taq ri kitinamit pa junaman, pa ri nimalaj riqoj ib' xb'antajik, xkitikirisaj, xkinawalijsaj, xkiq'alajisaj la ri jun nimalaj wuj ub'ina'am "Uqalajisaxik pa ronojel uwachulew ri ya'talik kab'an pa ri k'aslemal". Chupam we wuj kariqitaj wi ronojel uwachi ri utzil, rumal k'u ne lo ri' konojel ri nimaq taq tinamit, alaj taq tinamit xa ta apawije' keriqitaj wi, rajawaxik kakiya ri kitob'anik che uq'alajisaxik jachke ri ub'e'lal ucholajil we taqanik ri', are chi konojel ri winaq we kimulajim kib'; we ne' xaq chkijujunal kaketa'maj wa'; are k'u chi' utz kaq'alajisax we ne' pa taq ri tijob'al, nimaq taq tijob'al, xa apawije' kab'an wi ri uk'utunsaxik, kaya uch'ob'ik ri nima'q ch'uti'n ruk'a'm we wuj xa jeri' we utzwachil kaya'taj chqech chi nimalaj qonojel pa we uwachulew, ma ta k'o jun ri ma ta chreta'maj we ucholajil we xtikirsaxik; are k'u taq ub'elal, ucholajil:
Konojel ri winaq are taq ke'alaxik pa junaman ya'tal chkech kakechab'ej ronojel ri utzil; utz kakib'ano, kakichomaj, kakib'ij jasa je' ri k'o pa kanima, rumal che ri junam kib'antajik. Rajawaxik xuqe' kakimulij kib' che utzukuxuk ri loq'ob'al pa we uwachulew.
Ronojel winaq ya'tal chech kuk'amo'waj, karechab'ej kuchokonsab'ej ronojel we q'alajisam pa we taqanik; pine ta ne jas kaka'yik, kachomanik, kano'jinik, xa ta apawije' utinamit, we q'inom, we meb'a', qonojel xaq junam ri qab'antajik pa we uwachulew.
Xa ta apawike' utinamit ri achi, ri ixoq, xaq junam kiwach jacha kub'ij we taqanik, ja ne rumal ri'utz we kakitoq'ala kib' ruk' ri kinimal, kik'amal b'e che utzukuxik che uchokonsab'exik ri ya'tal pa qawi'.
Ronojel winaq are taq kalax pa we uwachulew, ya'tal chech kuriq utzwachil pa ronojel uk'aslemal, ya'tal chech kub'ano jachke taq ri utz kab'anik; xuquje' ya'tal chech kachajixik, ka'ilix pa ri uk'aslemal rumal taq ri q'atb'altzij.
Maj jun winaq ya'tal ta chech kab'an k'ax chech, xuq kupatanij ta ne jun chik winaq we man kaya ta tojb'al rech.
Maj jun winaq ya'tal ta chech koksax chwa ri nimaq taq ch'ay, che ri man rech ta winaq, jacha ne' we karapaxik.
Ronojel winaq xa ta ne apawije' kariqitaj wi, ya'tal chech chi kaya'ik xuq keta'max ri unimal uq'ij ya'om chech rumal ri q'atb'altzij.
Ronojel kiwach ri e winaq xaq e junam chwa ri q'atb'altzij, man k'o ta jun are kaya nim uq'ij; xa jeri' junam ri chajinik, tob'anik, kaya pa kiwi' rumal ri q'atb'altzij; xuq man utz taj we xa ta jun ketzelax uwach.
Ronojel chi winaq ya'tal chech kuto' rib' we kab'an k'ax chech kumal nik'aj chik, are k'u uchak ri q'atb'altzij katob'anik are taq kab'an tzujunem chwach jacha tz'ib'atal pa ri wuj re taqanik rech ri amaq' siwan tinamit.
Maj jun winaq ya'tal ta chech xaq k'ate' kachapatajik, xuq kokisax pa che' we maj umak ub'anom; xuqe kelesaxik, xuq koqatax b'i chupam pa ri utinamit.
Ronojel winaq ya'tal chech katatab'exik jasa je' ri karaj kuya uch'ob'ik; xuqe katob'an ri q'atb'altzij ruk' xa jeri' junam ri q'atoj tzij kaq'at pa kiwi'.
Maj jun winaq ya'tal ta chech kab'an jalum tzij, q'ab'am tzij pa ri uk'aslemal, pa ri rachoch; xuq kajelk'atix ta ne ri jastaq rech. Xuqe' man ya'tal taj kakichik, kayoq'ik; are k'u we jewa' kuk'ulmaj rajawaxik kuya utob'anik ri q'atb'altzij chech.
Ronojel winaq ya'tal chech kub'an ronojel uwach jachke na k'u ri kumajab'ej chwach; utz kub'ij, kuq'alajisaj jachke ri k'o pa ri uchomanik, xuqe' kutzukuj, kucha'o jachke ri ukojonik kumajab'ej chwach. Ya'tal xuq chech kuchokonsab'ej, kuk'utunsaj jachke ri' ri ukojb'al. Kuq'alajisaj chkiwach nik'aj winaq chik we jeri' kape pa ri uchomanik xa ta apawije' kariqitaj wi.
Ronojel winaq ya'tal chech kub'ij, kuq'alajisaj jasa je k'o pa ri uchomanik, ronojel jasa je ri kuto, karilo; xuq man ya'tal ta k'ut chi ketzelax rumal ri uchomanik kuya'o; ya'tal xuq chech kusol uxe', kareta'maj jachke ri karaj jeri' kub'an chech, la je k'ut pine ta ne k'ate' ri are taq wa' kuya chi na ub'ixik, uq'alajisaxik xa ta apawije' karaj kub'an wi.
Ronojel winaq jacha na k'ut chi jun che unuk'mayixik ri wokaj, tinamit, pa ri k'olb'al k'o wi; ya'tal chech kachajixik kumal ri e chajinelab' rech q'atb'altzij, xuq ya'tal chech kawa'lij uwach ruk' ri utob'anik ri q'atb'altzij, chwi ri jachke rajawaxik pa ri uk'aslemal.
Ronojel winaq ya'tal ri uxlanem chech, ronojel uwach taq ri uxlanem ya'tal che ri ajchak karaj ne' utojb'alil ri uchoq'ab' usachom rumal utzukuxik ri rajawaxik pa ri uk'aslemal.
Ronojel winaq ya'tal chech kub'an utayik kuch'o'jij chi pa ri utinamit kab'an taq ri chomanik are chi ronojel we tz'ib'atal warl chb'an ta b'a uchakub'exik jasa je ri kataqan wi, ma ta b'a k'o jun keb' ri kak'exow ri ub'e'lal, ucholajil.
Ma ta b'a k'o jupaj kapaj tzij q'alajsam waral, che ri chuq'ab'aj ta rib' ri q'atb'altzij chrij, xuq jumulaj winaq ta ne', xuq jun winaq ta ne' putukelam, che ub'anik jun jasach chkiwach nik'aj winaq chik, xa ne are kab'anik, kachakuxik jasa je ri q'alajsam ya'om uch'ob'ik pa we loq'olaj taqanik are chi qonojel kaqariq jun utzalaj k'aslemal pa ronojel we uwachulew.